Gubi li Hrvatska Ultra Europe??
Upravo dok su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica objavljivali novi slogan, počevši kampanju uvjeravanja da je Hrvatska “puna života”, nad hrvatski turizam nadvila se ozbiljna prijetnja. Kako Nacional doznaje, postoji realna mogućnost da se festival elektroničke glazbe Ultra Europe, koji se u samo dvije godine razvio u jedan od najprepoznatljivijih brendova i veliki adut domaće turističke ponude, od iduće godine odseli iz Splita i Hrvatske.
O tome se javno ne razgovara jer se upravo priprema treće izdanje festivala, ovog srpnja na Poljudu, gdje se u tri dana očekuje ukupno 150.000 posjetitelja. Ipak, najmanje dva europska turistička odredišta nude znatno veće subvencije za taj masovni ljetni glazbeni događaj, svjesna da Ultra multiplicira rezultate turističke industrije – Barcelona i Malta, koje nositeljima licence za taj festival predlažu razne mogućnosti, od fiksnog iznosa za promjenu mjesta održavanja do subvencije po svakoj prodanoj ulaznici, pa čak i dodatnih poreznih olakšica. Za hrvatski turizam bio bi to gotovo nenadoknadiv gubitak, jer bi izgubio najmanje 300 milijuna kuna godišnje potrošnje gostiju. Kako Nacional neslužbeno doznaje, toga su tek ovih dana postali svjesni u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici, gdje su Ultra Europe dosad smatrali nečim što se događa samo od sebe i čemu više-manje nije potrebna dodatna briga. Dapače, izazvali su neskriveno razočaranje organizatora – ali i otvoreni bijes splitskog gradonačelnika Ive Baldasara – kad su nedavno na Danima hrvatskog turizma događajem godine proglasili utrku Red Bull Air Race u Rovinju, umjesto manifestacije koja u Hrvatsku dovodi desetke tisuće gostiju, pa je rovinjska utrka aviona prošle godine dobila čak 1,5 milijun kuna državnih potpora, dok se Ultra Europe morao zadovoljiti sa 600.000 kuna.
Službeno objašnjenje bilo je da je Red Bull medijski neusporedivo bolje pokriven i tako pruža veći poticaj turističkoj sezoni, što se pokazalo šupljim, jer je upravo Istra do kolovoza prošle godine bilježila velike turističke minuse i imala ogromnu “srpanjsku rupu” u broju gostiju, dok su Split i Dalmacija jedini imali golem rast, u prosjeku od 10 do 20 posto. Problem je i dublji, jer su na hrvatskom jugu pokazali otvoreno nezadovoljstvo time što sustav što ga vodi ministar Darko Lorencin znatno više pažnje posvećuje Istri: njegova vlastita županija kroz poticaje za “nacionalna i regionalna događanja” dobila je četiri puta više novca od prve iduće, a onamo su otišle i dvije najveće potpore iz Fonda za razvoj turizma.
Splitski gradonačelnik organizatorima festivala nastoji pružiti svu moguću logističku pomoć, svjestan da će ovogodišnje treće izdanje biti presudno za njegovu budućnost. Slovensko-hrvatska tvrtka Adria MM Produkcija vlasnik je ekskluzivne licence na rok od pet plus pet godina i 2013. izabrala je Split za svoju europsku bazu iz nekoliko razloga – solidna infrastruktura, razumne cijene, tržište s velikim turističkim potencijalom i rastom, obećanja potpore na državnoj i lokalnoj razini. Odbili su čak i unosne ponude iz Rotterdama i Hamburga, europskih prijestolnica elektroničke glazbe.
Ipak, njihov uspjeh kao da je sve iznenadio: već na prvom izdanju u ljeto 2013. kroz Split je u dva dana prodefiliralo oko 60.000 posjetitelja, lani se festival produljio na tri dana i ugostio oko 120.000 ljudi, a već u srpnju ove godine Ultra Europe produljuje se na čak sedam dana i ponovno obuhvaća Ultra Beach party za 5000 ljudi na Hvaru, ali i yacht party na Braču i ekskluzivnu završnicu za samo tisuću posjetitelja na otoku Visu. U strogo glazbenom smislu u ovom segmentu to je europski događaj broj jedan, jer će na njemu nastupiti sedam od deset trenutačno najboljih svjetskih DJ-eva, uz legendarni duo Chemical Brothers kao zasad glavnu atrakciju. Organizatori se drže svoje prakse postupnog objavljivanja “line-upa”, koji se iz mjeseca u mjesec nadopunjuje novim imenima – pa će na nekoliko pozornica Poljuda i dodatnim događanjima na Hvaru, Braču i Visu nastupiti više od pedeset vrhunskih izvođača – među ostalima i Afrojack, Alesso, Armin van Buuren, Axwell Ingrosso, Carl Cox, David Guetta, Knife Party, Martin Garrix, Nicky Romero, Steve Angelo, Tiesto…
Broj prodanih ulaznica zasad se taji, no neslužbeno se doznaje da ih je već u ovom trenutku oko 20.000, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od gotovo 30 posto. Već je izvjesno da će Dalmaciju samo zbog tog događaja posjetiti turisti iz stotinjak zemalja.Jedan od organizatora i istaknuti čovjek iz Adria MM Produkcije Joe Bašić nije bio voljan otvoreno govoriti o opcijama mogućeg premještanja festivala iz Hrvatske, no od njegovih bliskih suradnika Nacional je doznao da “ništa nije nemoguće, naprotiv”. Nakon dvije godine osnivači još uvijek posluju s gubitkom, godišnje organizacija festivala košta 50 milijuna kuna, dok svi u njihovu okruženju od tog festivala izvrsno zarađuju. Glavni cilj organizatora također je zarada, no velike koristi imao je i cjelokupni hrvatski turizam. Prije svega, naša je zemlja nakon uvodnih manjih festivala diljem jadranske obale napokon prepoznata kao zanimljiva destinacija za specifičnu vrstu turista koji dolaze češće, troše više novca i na svu dodatnu ponudu.
Stoga je gotovo nevjerojatno da Hrvatska turistička zajednica, koja gotovo kompletan budžet troši na oglašavanje u stranim medijima, na internetu i društvenim mrežama, nije ozbiljno iskoristila potencijal tog događaja i reklamirala ga kako zaslužuje. Niti ga je uključila u kampanju na ciljanim tržištima, pa čak ni u pokoji promotivni spot na svjetskim televizijama.
Samo 11 posto posjetitelja dolazi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a među 89 posto ostalih dominiraju najveći potrošači – Britanci, Skandinavci i turisti s udaljenih tržišta poput SAD-a, Australije, Novog Zelanda, Koreje, Južne Amerike. Europski gosti u Hrvatskoj prosječno proborave sedam dana, a prekooceanski ostaju u Europi dva tjedna; velik dio njih s vizom za Europsku uniju nastavlja putovanje preko Italije do Francuske ili Španjolske, čemu se sada nastoji doskočiti produljenjem Ultra Europea na sedam dana, organiziranjem festivalskih kampova u Omišu i Trogiru i kontrolom cijena smještaja. U prve dvije godine, naime, dio Splićana očito se polakomio pa je cijena najma soba i apartmana za sredinu srpnja porasla za nevjerojatnih 300 posto i više. Bez obzira na to u tih tjedan dana smještajni kapaciteti od Šibenika do Tučepa bili su gotovo popunjeni, pa čak i unutrašnjosti Dalmacije, u Sinju. Prosječni gost Ultra Europea ima 26,4 godine i zarađuje oko 12.000 tisuća eura, što je velik iznos s obzirom na razliku u platežnoj moći u tih stotinjak zemalja. S druge pak strane, samo zbog tog događaja na splitski aerodrom sleti pedesetak privatnih aviona s gostima koji uživaju u VIP tretmanu i anonimnosti. Još je važnije da je stopa njihova povratka čak 73 posto, što omogućuje snažan rast manifestacije, ali i samog turizma u Splitu i okolici. Posljednjih godina u drugom najvećem gradu u Hrvatskoj turizam se razvija gotovo nevjerojatnim tempom i 2014. broj noćenja prvi je put premašio milijun, što velikim dijelom treba zahvaliti upravo srpanjskom događanju na Poljudu.
Lanjsko, drugo izdanje Ultra Europea posjetili su turisti iz 123 države, pri čemu su u Hrvatsku prvi put došli i oni iz čak 12 zemalja. Njihova ukupna potrošnja procijenjena je na 300 milijuna kuna – od čega tek trećina otpada na sam festival i srodne sadržaje koje nude njegovi organizatori, a veći dio na dodatnu ponudu. Ta brojka, računa se, ove godine može samo porasti zbog još većeg broja gostiju, a krajnji je cilj ispuniti sav kapacitet Poljuda i okolice, što bi bilo 55-60 tisuća ljudi. Ako se, naravno, događaj ne preseli drugamo.
Europska ekstenzija globalnog brenda Ultra, koji svoja izdanja organizira na gotovo svim kontinentima, u samo dvije godine prometnula se u pravi hit: Split je pretekao Japan, Argentinu i Brazil i postao drugim najvećim festivalom tog tipa na svijetu – odmah iza Ultre u Miamiju u SAD-u, gdje je prije 20-ak godina sve to počelo i svake se godine okupi nekoliko stotina tisuća posjetitelja.
Unatoč svemu, hrvatski organizatori još se moraju boriti s često nevjerojatnim birokratskim detaljima, ali i troškovima koji možda nisu značajni u odnosu na ukupni budžet – no njihovim suradnicima iz inozemstva djeluju nestvarno. Moraju plaćati usluge vatrogasaca i policije, kao i namete ZAMP-a. Samo na zaštitu autorskih prava svake godine potroše više od 100.000 eura, premda dovode izvođače koji izvode vlastita djela i na njih potroše, barem kako neslužbeno doznajemo, oko 2,5 milijuna eura. “Dovođenje najvećih svjetskih DJ-eva u Split golema je promocija same Hrvatske, i to na tržištima i među klijentelom koji su za hrvatski turizam ionako strateški cilj. Dosad je sve protjecalo uglavnom korektno, pogotovo u odnosima s Gradom Splitom i Hajdukom, ali ako zaista želimo dovesti još više gostiju i podignuti festival na još višu razinu – on se mora shvatiti i kao državni projekt. Hrvatska, naravno, ne smije postati isključivo festivalska destinacija, ali mora iskoristiti svoje prednosti i pozitivan imidž stvoren zadnjih godina”, objašnjavaju za Nacional ljudi bliski organizatorima Ultra Europea.
“Iskustva turista u golemoj su većini pozitivna, uglavnom su oduševljeni Hrvatskom i samim festivalom, a jedina ozbiljna primjedba odnosi se na poljudske sanitarne čvorove, koji će ove godine biti znatno poboljšani. To je ujedno sve što organizatori mogu napraviti, osim, dakako, sve boljeg line-upa svake godine, praćenja svih glazbenih trendova i dovođenja ‘prve lige’ izvođača. Ostatak je na Hrvatskoj i njenim vlastima – kako god odluče”, poruka je za ministra Darka Lorencina i Hrvatsku turističku zajednicu.
Preuzeto sa: nacional.hr
O tome se javno ne razgovara jer se upravo priprema treće izdanje festivala, ovog srpnja na Poljudu, gdje se u tri dana očekuje ukupno 150.000 posjetitelja. Ipak, najmanje dva europska turistička odredišta nude znatno veće subvencije za taj masovni ljetni glazbeni događaj, svjesna da Ultra multiplicira rezultate turističke industrije – Barcelona i Malta, koje nositeljima licence za taj festival predlažu razne mogućnosti, od fiksnog iznosa za promjenu mjesta održavanja do subvencije po svakoj prodanoj ulaznici, pa čak i dodatnih poreznih olakšica. Za hrvatski turizam bio bi to gotovo nenadoknadiv gubitak, jer bi izgubio najmanje 300 milijuna kuna godišnje potrošnje gostiju. Kako Nacional neslužbeno doznaje, toga su tek ovih dana postali svjesni u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici, gdje su Ultra Europe dosad smatrali nečim što se događa samo od sebe i čemu više-manje nije potrebna dodatna briga. Dapače, izazvali su neskriveno razočaranje organizatora – ali i otvoreni bijes splitskog gradonačelnika Ive Baldasara – kad su nedavno na Danima hrvatskog turizma događajem godine proglasili utrku Red Bull Air Race u Rovinju, umjesto manifestacije koja u Hrvatsku dovodi desetke tisuće gostiju, pa je rovinjska utrka aviona prošle godine dobila čak 1,5 milijun kuna državnih potpora, dok se Ultra Europe morao zadovoljiti sa 600.000 kuna.
Službeno objašnjenje bilo je da je Red Bull medijski neusporedivo bolje pokriven i tako pruža veći poticaj turističkoj sezoni, što se pokazalo šupljim, jer je upravo Istra do kolovoza prošle godine bilježila velike turističke minuse i imala ogromnu “srpanjsku rupu” u broju gostiju, dok su Split i Dalmacija jedini imali golem rast, u prosjeku od 10 do 20 posto. Problem je i dublji, jer su na hrvatskom jugu pokazali otvoreno nezadovoljstvo time što sustav što ga vodi ministar Darko Lorencin znatno više pažnje posvećuje Istri: njegova vlastita županija kroz poticaje za “nacionalna i regionalna događanja” dobila je četiri puta više novca od prve iduće, a onamo su otišle i dvije najveće potpore iz Fonda za razvoj turizma.
Splitski gradonačelnik organizatorima festivala nastoji pružiti svu moguću logističku pomoć, svjestan da će ovogodišnje treće izdanje biti presudno za njegovu budućnost. Slovensko-hrvatska tvrtka Adria MM Produkcija vlasnik je ekskluzivne licence na rok od pet plus pet godina i 2013. izabrala je Split za svoju europsku bazu iz nekoliko razloga – solidna infrastruktura, razumne cijene, tržište s velikim turističkim potencijalom i rastom, obećanja potpore na državnoj i lokalnoj razini. Odbili su čak i unosne ponude iz Rotterdama i Hamburga, europskih prijestolnica elektroničke glazbe.
Ipak, njihov uspjeh kao da je sve iznenadio: već na prvom izdanju u ljeto 2013. kroz Split je u dva dana prodefiliralo oko 60.000 posjetitelja, lani se festival produljio na tri dana i ugostio oko 120.000 ljudi, a već u srpnju ove godine Ultra Europe produljuje se na čak sedam dana i ponovno obuhvaća Ultra Beach party za 5000 ljudi na Hvaru, ali i yacht party na Braču i ekskluzivnu završnicu za samo tisuću posjetitelja na otoku Visu. U strogo glazbenom smislu u ovom segmentu to je europski događaj broj jedan, jer će na njemu nastupiti sedam od deset trenutačno najboljih svjetskih DJ-eva, uz legendarni duo Chemical Brothers kao zasad glavnu atrakciju. Organizatori se drže svoje prakse postupnog objavljivanja “line-upa”, koji se iz mjeseca u mjesec nadopunjuje novim imenima – pa će na nekoliko pozornica Poljuda i dodatnim događanjima na Hvaru, Braču i Visu nastupiti više od pedeset vrhunskih izvođača – među ostalima i Afrojack, Alesso, Armin van Buuren, Axwell Ingrosso, Carl Cox, David Guetta, Knife Party, Martin Garrix, Nicky Romero, Steve Angelo, Tiesto…
Broj prodanih ulaznica zasad se taji, no neslužbeno se doznaje da ih je već u ovom trenutku oko 20.000, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od gotovo 30 posto. Već je izvjesno da će Dalmaciju samo zbog tog događaja posjetiti turisti iz stotinjak zemalja.Jedan od organizatora i istaknuti čovjek iz Adria MM Produkcije Joe Bašić nije bio voljan otvoreno govoriti o opcijama mogućeg premještanja festivala iz Hrvatske, no od njegovih bliskih suradnika Nacional je doznao da “ništa nije nemoguće, naprotiv”. Nakon dvije godine osnivači još uvijek posluju s gubitkom, godišnje organizacija festivala košta 50 milijuna kuna, dok svi u njihovu okruženju od tog festivala izvrsno zarađuju. Glavni cilj organizatora također je zarada, no velike koristi imao je i cjelokupni hrvatski turizam. Prije svega, naša je zemlja nakon uvodnih manjih festivala diljem jadranske obale napokon prepoznata kao zanimljiva destinacija za specifičnu vrstu turista koji dolaze češće, troše više novca i na svu dodatnu ponudu.
Stoga je gotovo nevjerojatno da Hrvatska turistička zajednica, koja gotovo kompletan budžet troši na oglašavanje u stranim medijima, na internetu i društvenim mrežama, nije ozbiljno iskoristila potencijal tog događaja i reklamirala ga kako zaslužuje. Niti ga je uključila u kampanju na ciljanim tržištima, pa čak ni u pokoji promotivni spot na svjetskim televizijama.
Samo 11 posto posjetitelja dolazi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a među 89 posto ostalih dominiraju najveći potrošači – Britanci, Skandinavci i turisti s udaljenih tržišta poput SAD-a, Australije, Novog Zelanda, Koreje, Južne Amerike. Europski gosti u Hrvatskoj prosječno proborave sedam dana, a prekooceanski ostaju u Europi dva tjedna; velik dio njih s vizom za Europsku uniju nastavlja putovanje preko Italije do Francuske ili Španjolske, čemu se sada nastoji doskočiti produljenjem Ultra Europea na sedam dana, organiziranjem festivalskih kampova u Omišu i Trogiru i kontrolom cijena smještaja. U prve dvije godine, naime, dio Splićana očito se polakomio pa je cijena najma soba i apartmana za sredinu srpnja porasla za nevjerojatnih 300 posto i više. Bez obzira na to u tih tjedan dana smještajni kapaciteti od Šibenika do Tučepa bili su gotovo popunjeni, pa čak i unutrašnjosti Dalmacije, u Sinju. Prosječni gost Ultra Europea ima 26,4 godine i zarađuje oko 12.000 tisuća eura, što je velik iznos s obzirom na razliku u platežnoj moći u tih stotinjak zemalja. S druge pak strane, samo zbog tog događaja na splitski aerodrom sleti pedesetak privatnih aviona s gostima koji uživaju u VIP tretmanu i anonimnosti. Još je važnije da je stopa njihova povratka čak 73 posto, što omogućuje snažan rast manifestacije, ali i samog turizma u Splitu i okolici. Posljednjih godina u drugom najvećem gradu u Hrvatskoj turizam se razvija gotovo nevjerojatnim tempom i 2014. broj noćenja prvi je put premašio milijun, što velikim dijelom treba zahvaliti upravo srpanjskom događanju na Poljudu.
Lanjsko, drugo izdanje Ultra Europea posjetili su turisti iz 123 države, pri čemu su u Hrvatsku prvi put došli i oni iz čak 12 zemalja. Njihova ukupna potrošnja procijenjena je na 300 milijuna kuna – od čega tek trećina otpada na sam festival i srodne sadržaje koje nude njegovi organizatori, a veći dio na dodatnu ponudu. Ta brojka, računa se, ove godine može samo porasti zbog još većeg broja gostiju, a krajnji je cilj ispuniti sav kapacitet Poljuda i okolice, što bi bilo 55-60 tisuća ljudi. Ako se, naravno, događaj ne preseli drugamo.
Europska ekstenzija globalnog brenda Ultra, koji svoja izdanja organizira na gotovo svim kontinentima, u samo dvije godine prometnula se u pravi hit: Split je pretekao Japan, Argentinu i Brazil i postao drugim najvećim festivalom tog tipa na svijetu – odmah iza Ultre u Miamiju u SAD-u, gdje je prije 20-ak godina sve to počelo i svake se godine okupi nekoliko stotina tisuća posjetitelja.
Unatoč svemu, hrvatski organizatori još se moraju boriti s često nevjerojatnim birokratskim detaljima, ali i troškovima koji možda nisu značajni u odnosu na ukupni budžet – no njihovim suradnicima iz inozemstva djeluju nestvarno. Moraju plaćati usluge vatrogasaca i policije, kao i namete ZAMP-a. Samo na zaštitu autorskih prava svake godine potroše više od 100.000 eura, premda dovode izvođače koji izvode vlastita djela i na njih potroše, barem kako neslužbeno doznajemo, oko 2,5 milijuna eura. “Dovođenje najvećih svjetskih DJ-eva u Split golema je promocija same Hrvatske, i to na tržištima i među klijentelom koji su za hrvatski turizam ionako strateški cilj. Dosad je sve protjecalo uglavnom korektno, pogotovo u odnosima s Gradom Splitom i Hajdukom, ali ako zaista želimo dovesti još više gostiju i podignuti festival na još višu razinu – on se mora shvatiti i kao državni projekt. Hrvatska, naravno, ne smije postati isključivo festivalska destinacija, ali mora iskoristiti svoje prednosti i pozitivan imidž stvoren zadnjih godina”, objašnjavaju za Nacional ljudi bliski organizatorima Ultra Europea.
“Iskustva turista u golemoj su većini pozitivna, uglavnom su oduševljeni Hrvatskom i samim festivalom, a jedina ozbiljna primjedba odnosi se na poljudske sanitarne čvorove, koji će ove godine biti znatno poboljšani. To je ujedno sve što organizatori mogu napraviti, osim, dakako, sve boljeg line-upa svake godine, praćenja svih glazbenih trendova i dovođenja ‘prve lige’ izvođača. Ostatak je na Hrvatskoj i njenim vlastima – kako god odluče”, poruka je za ministra Darka Lorencina i Hrvatsku turističku zajednicu.
Preuzeto sa: nacional.hr