Browse By

Retrospektiva ELEKTRONSKE GLAZBE zadnjih 20. godina

Naklada Ljevak ovaj mjesec izdaje knjigu o elektronskoj glazbi, koja uz pregršt ilustracija, prikazuje sociološki presjek elektronske scene zadnjih 20. godina u Zagrebu. Autori knjige su sociolozi Benjamin Perasović i Rašeljka Krnić.
Postsubkulturno razdoblje započinje analizama scene elektronske glazbe i rave kulture, na čijem se primjeru od devedesetih propituju paradigme, teorije i koncepti dotadašnjeg shvaćanja kulture mladih. Iz perspektive jednog dijela postsubkulturne teorije, uslijed raspada do tada važećih subkulturnih podjela i sve veće stilske fluidnosti i fleksibilnosti, strukturalno utemeljeni koncept subkulture postaje suvišan, pa se sam pojam modificira ili potpuno odbacuje, dok se uvode neki novi pojmovi kao što su novopleme, afektivni savezi, životni stilovi, scena itd, koji bi trebali preciznije i  razgovjetnije objasniti nove fenomene i oblike okupljanja.
Uz teorijsko razmatranje i analizu suvremenih paradigmi na području sociologije mladih, Sociologija i party scena Rašeljke Krnić i Benjamina Perasovića nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u Zagrebu, na temelju podataka dobivenih kvalitativnim  istraživanjem (fokus grupe, individualni polu-strukturirani intervjui, metoda promatranja uz  sudjelovanje). Dovođenjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih ukazuje se i na problem teorijskog uopćavanja nalazeći elemente i subkulturnog i postsubkulturnog kao odrednice različitih oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u Zagrebu.
sociolgija i party scena press
Vibra i groove povlačenja iz društva „zdravog razuma“ leže u plesu s taktovima i melodijama ili u ekstatičnom stanju svijesti. Jesu li duh ili afekt koji se aktiviraju u ritmu i plesu, sama jezgra nenasilja koje se vlast najviše boji, više negoli politike ili ideologije koje se pripremaju za institucionalizaciju u  budućnosti? Karneval ili party nisu bili instrumenti neke posebne politike i ideologije, ali u samoj njihovoj performativnosti definira se izvjestan pokret, možda, prema nadolazećoj ili virtualnoj zajednici unutar svakodnevnog života. Party je jedinstven događaj, ali nije i poseban događaj. Jedinstvenost se može ponavljati u svakom pokušaju i doživljaju. Tu se izvodi plesanje nasuprot (pomračenju) razuma i  otpornost kroz rituale.
Techno plemena ili oni koje ne zadovoljava konvencionalno ustaljeno društvo i masovna senzibilnost te imaju poteškoće u identifikaciji s njima, smislit će i generirati alternativne strojeve i aparate tako što će se oslanjati na razne kombinacije alata i opreme. Techno plemena će biti „stroj u nastajanju“ sa svojim afektivnim tijelom koje pleše. I svi dodaci zvučnom sistemu (PA) za zvučno polje kao što su mikser, gramofoni, vizualna i svjetlosna oprema, kompjuteri i elektronske naprave omogućuju nam egzodus iz potrošačkog društva ili „društva spektakla“ – barem privremeno – ili nam daju priliku da se povučemo iz/u njega. (Toshiya Ueno)
Promocija knjige održat će se 10. listopada 2013. (četvrtak) u Malom pogonu Tvornice kulture u 19 sati.
AUTORI:
Rašeljka Krnić (1980.) rođena je u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju Marko Marulić. U Zagrebu, 1998. upisala je jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu i diplomirala  2004. s radom „O kulturnoj kritici popularne glazbe“. Od 2006. zaposlena je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar na projektu „Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u Hrvatskoj“. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri odsjeku za sociologiju s temom  „Postsubkulturne teorije, elektronska glazba i mladi u Zagrebu“. Sudjelovala je na više međunarodnih znanstvenih skupova i objavila nekoliko samostalnih znanstvenih radova. Njeni istraživački interesi pokrivaju područje sociologije kulture i sociologije umjetnosti, posebno glazbe.
Benjamin Perasović (1963.) studirao je, magistrirao i doktorirao sociologiju na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1999. na temi „Subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih“, te na osnovi disertacije objavljuje knjigu „Urbana plemena“ koja je 2002. dobila državnu nagradu za znanost. Radi u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar, nositelj je obaveznog kolegija Kineziološka sociologija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, također i izbornog kolegija „Sport, navijači i kulture mladih“ na istom fakultetu, te je nositelj izbornog kolegija „Subkulture mladih“ na odjelu za sociologiju Hrvatskih studija. Objavio je tridesetak znanstvenih radova, te je čest gost na mnogim sveučilištima širom svijeta (uključujući, primjerice i Wako university, Tokyo ili Inter-medium Institute, Osaka). Osim akademskog dijela života nastupa i kao dj, uglavnom oko glazbenih pravaca kao što su roots reggae, dub, trance. Bio je predsjednik udruge Špica za harm reduction u oblasti upotrebe droge. Sudjelovao u mnogim domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima; trenutno je voditelj hrvatskog tima u velikom međunarodnom projektu „Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement“.